Zaglušujuća tišina

Nina Raine je engleska redateljica i spisateljica. Režirala je brojne drame suvremenih autora, a za režiju predstave Nezaštićeni A. Maina dobila je nagradu TMA (Theatrical Management Association).

Kao spisateljica 2006. godine za svoju je prvu dramu Rabbit (koju je i režirala) osvojila nagradu Evening Standard Charles Wintour i Critics’ Circle Theatre Award.

Njezina druga drama Plemena u 2012. godini osvojila je nekoliko najvažnijih nagrada za najbolji dramski tekst uključujući Drama Desk Award for Outstanding Play, New York Theatre Critics Circle Award i Off-Broadway Alliance Award – Best Play te nezapamćen broj od šest Lucille Lortel Award nominacija, četiri nominacije Outer Critic Circle i dvije nominacije Drama league Award. Plemena su postala nezaobilazan naslov najvažnijih svjetskih kazališnih pozornica.

Nina Raine kći je engleskog pjesnika Craig Rainea i prevoditeljice Ann Pasternak Slater. Praujak joj je ruski pisac Boris Pasternak.

Slavica Knežević diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija i tri godine nakon njega radi u grupama Pozdravi i Akter. Od 1983. godine stalna je članica ansambla Dramskog kazališta Gavella. Igrala je u gotovo svim zagrebačkim kazalištima, od kojih izdvajamo Planet Art (Sumnja, Plemena i Zečja rupa), Teatar Exit, Epilog teatar, INK Pula, Dubrovačke ljetne igre, Histrione i Kerempuh.

Do danas je odigrala više od sedamdeset glavnih i sporednih karakternih uloga u klasičnom i modernom repertoaru za što je višestruko nagrađivana: Sedam sekretara SKOJ-a za predstavu Kažu da je sova bila pekareva kći, Nagradu za najbolju ulogu na Jugoslavenskom radijskom festivalu u Ohridu za ulogu u radio igri Komarica, dvostruka je dobitnica nagrade Zlatni smijeh na Danima satire i to za ulogu Evelin u predstavi Osam lakih komada i ulogu Štefanije u predstavi Hercegovci za volanom, dobitnica nagrade Najhistrion za ulogu babe Urše u predstavi Grička vještica, tri puta je nagrađena Nagradom za najbolju glumicu sezone Dramskog kazališta Gavella i to za sezone 2003./04. (Desa u Ptičicama), 2004./05. (Trish u Kuća/vrt) i 2011./12. (Zorka u Crnim očima), nagrađena je Nagradom Fabijan Šovagović za najbolju žensku ulogu za ulogu Nat u predstavi Zečja rupa na 17. Festivalu glumca u Vinkovcima 2010.

Više od deset godina bila je prisutna u programu za djecu na Hrvatskoj televiziji, od sinhronizacije animiranih filmova (Bubimir, Čarobnjakov šešir i dr.) do dugogodišnjih odgojno-zabavnih emisija (Poštanski sandučić, Mala škola i dr.).

Igrala je u mnogim TV dramama i TV filmovima (Generalov carski osmijeh, Dan kornjače, Lude gljive i dr.), serijama (Smogovci, Tužni bogataš,Horvatov izbor, Bibin svijet, Da sam ja netko i dr.) i drugim domaćim i stranim filmovima (Dvanaestorica žigosanih, Snivaj zlato moje, Ti mene nosiš, Zagrebačke priče: Praznik demokracije, Narodni heroj Ljiljan Vidić i dr.).

Godinama se bavi pedagoškim radom (kazališne radionice u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, gost predavač na Akademiji u Osijeku), a posljednjih nekoliko godina angažirana je kao vanjski suradnik na katedri Glume na Akademiji dramske umjetnosti. Držala je i mnoge radionice za glumu i Stand-up komediju.

Režirala je predstave Velika Zvjerka i Plemena u Kazalištu Planet Art u kojima se glumci višestruko nagrađivani. Ujedno je bila asistent redatelja u radu na predstavi Sumnja.

Marko Torjanac diplomirao je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Kao srednjoškolac bio je član Omladinskog studija ZKM-a u kojem dobija stipendiju i odlazi u umjetnički centar Brewery Art Centre u Kendal u Veliku Britaniju gdje na audiciji dobiva glavnu ulogu u predstavi Our Day Out Willyja Russela.

Profesionalni glumački put započinje u Dramskom kazalištu Gavella te nastavlja u Teatru ITD, u čiji je stalni član ansambla do 2006.godine.U tom periodu, među ostalima, igra Trepljova u Galebu, Laerta u Hamletu, Orsina u Na tri kralja, Cetija u Medvjedu Tepišaru, Ludoslava u Kralju Ubu, Aarona u Titu Androniku, Alfreda u Kraljici Majci , Krležu u Cabaretu ITD, Cabaret Majstora u Begović Cabaretu i Staljina u Ljubavnim pismima Staljinu i druge.

Ostvaruje uloge i u mnogim neovisnim i vaninstitucionalnim kazalištima među kojima se izdvajaju uloga Bernyja u Seksualnim perverzijama u Chicagu HKD Teatra iz Rijeke, Petra Glavine u Deložaciji, Louisa IV u Noći Bogova i Leonea u Fritzspielu Epilog teatra te u Glumačkoj družini Histrion uloga Josipa Drugog u Gričkoj vještici i Bernyja u drugoj postavi Seksualnih pervezija u Chicagu.

2001. osniva Kazalište Planet Art, usmjereno prema suvremenom problemskom dramskom repertoaru, kojemu je umjetnički i poslovni ravnatelj te producent. U Planet Artu osmišljava repertoar i sudjeluje kao prevoditelj, glumac i/ili redatelj u predstavama Velika Zvjerka, U posjetu kod gospodina Greena , Sumnja, Zečja rupa, Prekidi, Plemena i Posljednja Freudova seansa te u predstavama Tko je ovdje lud? i Ritina škola koje je i adaptirao.

U okviru Planet Arta pokreće Stand up comedy scenu i radionice koji su uspješno djelovali od 2004. do 2006. godine.

Autor je višegodišnjeg projekta Edukativno kazalište koje je dobilo i Posebno priznanje Američke akademije za razvoj ekukacije, a za koje je napisao tekstove Škola za prave frajere, Ja, ne!, Pokušajmo sami! i dječji mjuzikl Zubić Zupko te ih režirao i producirao.

Bio je glavni urednik časopisa Hrvatsko glumište 2001. i 2002. godine, jedan je od inicijatora i voditelja radne grupe za izmjene Zakona o kazalištu pri HDDU 2001. godine; bio je član radne skupine za izmjene i dopune Zakona o kazalištu pri Ministarstvu kulture RH 2005. godine, Koordinator Mreže neovisnih kazališta 2012./2103. godine i sudionik međunarodnog programa USA Ambasade Social changes through arts 2012. godine.

Povremeni je gost predavač na Odjelu produkcije ADU i autor nekoliko programskih i financijskih analiza kazališne scene u Hrvatskoj.

Glavni je urednik monografije 40 godina Stilskih vježbi i autor i scenarist nekoliko televizijskih emisija.

Povremeno nastupa na televiziji, filmu i na radiju.

Dobitnik je Nagrade Ivo Fici za najboljeg mladog glumca na 2. Festivalu glumca u Vinkovcima 1996. godine za ulogu Alfreda u predstavi Kraljica majka, nagrade Zlatni smijeh na Danima Satire 2000. godine za ulogu Miroslava Krleže u Cabaretu &TD, nagrade Najhistrion 2000. godine za ulogu Bernyja predstavi Seksualne perverzije u Chicagu, dvostruki je dobitnik Nagrade za najbolju mušku ulogu na festivalu Glumište Pod Murvom u Skradinu 2011. i 2016. za uloge Larryja u Velikoj Zvjerci i Freuda u Posljednjoj Freudovoj seansi i trostruki je dobitnik Nagrade Fabijan Šovagović na Festivalu glumca u Vinkovcima za uloge Christophera u predstavi Plemena, Pravdana u predstavi Ritina škola i Freuda u predstavi Posljednja Freudova seansa.

Slavica Knežević diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija i tri godine nakon njega radi u grupama Pozdravi i Akter. Od 1983. godine stalna je članica ansambla Dramskog kazališta Gavella. Igrala je u gotovo svim zagrebačkim kazalištima, od kojih izdvajamo Planet Art (Sumnja, Plemena i Zečja rupa), Teatar Exit, Epilog teatar, INK Pula, Dubrovačke ljetne igre, Histrione i Kerempuh.

Do danas je odigrala više od sedamdeset glavnih i sporednih karakternih uloga u klasičnom i modernom repertoaru za što je višestruko nagrađivana: Sedam sekretara SKOJ-a za predstavu Kažu da je sova bila pekareva kći, Nagradu za najbolju ulogu na Jugoslavenskom radijskom festivalu u Ohridu za ulogu u radio igri Komarica, dvostruka je dobitnica nagrade Zlatni smijeh na Danima satire i to za ulogu Evelin u predstavi Osam lakih komada i ulogu Štefanije u predstavi Hercegovci za volanom, dobitnica nagrade Najhistrion za ulogu babe Urše u predstavi Grička vještica, tri puta je nagrađena Nagradom za najbolju glumicu sezone Dramskog kazališta Gavella i to za sezone 2003./04. (Desa u Ptičicama), 2004./05. (Trish u Kuća/vrt) i 2011./12. (Zorka u Crnim očima), nagrađena je Nagradom Fabijan Šovagović za najbolju žensku ulogu za ulogu Nat u predstavi Zečja rupa na 17. Festivalu glumca u Vinkovcima 2010.

Više od deset godina bila je prisutna u programu za djecu na Hrvatskoj televiziji, od sinhronizacije animiranih filmova (Bubimir, Čarobnjakov šešir i dr.) do dugogodišnjih odgojno-zabavnih emisija (Poštanski sandučić, Mala škola i dr.).

Igrala je u mnogim TV dramama i TV filmovima (Generalov carski osmijeh, Dan kornjače, Lude gljive i dr.), serijama (Smogovci, Tužni bogataš,Horvatov izbor, Bibin svijet, Da sam ja netko i dr.) i drugim domaćim i stranim filmovima (Dvanaestorica žigosanih, Snivaj zlato moje, Ti mene nosiš, Zagrebačke priče: Praznik demokracije, Narodni heroj Ljiljan Vidić i dr.).

Godinama se bavi pedagoškim radom (kazališne radionice u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, gost predavač na Akademiji u Osijeku), a posljednjih nekoliko godina angažirana je kao vanjski suradnik na katedri Glume na Akademiji dramske umjetnosti. Držala je i mnoge radionice za glumu i Stand-up komediju.

Režirala je predstave Velika Zvjerka i Plemena u Kazalištu Planet Art u kojima se glumci višestruko nagrađivani. Ujedno je bila asistent redatelja u radu na predstavi Sumnja.

Jasna Palić Picukarić diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Još kao djevojčica nastupala je u zagrebačkim kazalištima ZKM-u, Trešnji i Teatru Žar ptica.Za vrijeme studija gostovala je u mnogim kazališnim predstavama te u niz dramskih serija.

U matičnom Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija stalni je član glumačkog ansambla od 1994. godine. Od tad igra u gotovo svim dramskim i muzičkim predstavama od kojih su zapaženije Cigle Svete Elizabete, Đerdan, Jalta Jalta, Klupko, Čisto ludilo, Mali dućan strave, Kralj je gol, Nemoćnik u pameti, Mjuzikl Dundo Maroje za koju je dobila Nominaciju za nagradu Hratskog glumišta za ulogu Petrunjele, Gospodsko dijete za koju je 2000. godine osvojila Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Marice, Dobra duša iz Sečuana za koju dobila Nagradu Fabijan Šovagović za najbolju žensku ulogu 2013. godine te u mnogim drugim predstavama.

Niz uloga ostvaruje gostujući u drugim kazalištima kao što su HNK, Kerempuh i Glumačka družina Histrion gdje za ulogu u predstavi Cardenio dobiva nagradu Najhistrion.

Osim kazališne karijere gostovala je u nizu dramskih serija, odigrala nekoliko filmskih uloga, snimila mnogo radio dramama, sinkronizirala mnoge animirane filmove te snimala mnoge televizijske zabavne emisije.

U predstavi Plemena Kazališta Planet Art i Teatra Exit igra ulogu Beth za koju je nagrađena Nagradom Fabijan Šovagović za najbolju žensku ulogu na 21. Festivalu glumca u Vinkovcima 2014.

Lana Gojak glumom se bavi od malih nogu, od 1997. kao članica Dramskog studija INK Pula i polaznica projekta MKFM-a sudjelovala je na nizu radionica renomiranih svjetskih i hrvatskih kazališnih pedagoga.

Diplomirala je glumu 2007. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija igrala je u predstavama Zaljubljenici (INK) i Kronovo (p)lutajuće glumište (Epilog teatar) u režiji Roberta Raponje, Veliki zavodnik (KNAPP) Matjaža Latina i Balade Petrice Kerempuha Borisa Svrtana za koju je osvojila Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu.

U zagrebačkoj Maloj sceni glumi u predstavama Bum Tomica Ladislava Vindakijevića za koju je 2007. godine nagrađena nagradom Zlatna žar ptica na Festivalu Naj Naj, Zabranjeno za mlađe od 16 Ivice Šimića za koju je nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju ulogu u predstavi za djecu i mlade 2007. godine i u predstavi Debela Snježane Banović.

Trenutno je zaposlena u ansamblu Istarskog narodnog kazališta, INK Pula gdje je ostvarila uloge u Djevojačkoj večeri Violete Tomić, Neboderu Edvina Liverića, Salomi, Elektri i Virginiji Woolf Damira Zlatara Freya, Časti Ivice Šimića, Samicama Matije Ferlina, Istom licu Ivana Lea Leme, Kako je Dunda spasila domovinu Snježane Banović, Knjizi o Džungli Andree Gotovine i Marijane Kardelj, Rinimo ga naprid i Oštarici Mirandolini Jasminka Balenovića, Thelmi i Louise Dalibora Matanića, Tramvaju zvanom žudnja i Legendi o Sv. Muhli Dražena Ferenčine. Igrala je u predstavi Blak u režiji Ines Pletikosa te Egzorcizmu Dalibora Matanića.

Uz kolegu Rade Radolovića režirala je i glumi u dječjoj predstavi Ima da te ima.

Igrala je naslovnu ulogu u TV seriji Ne daj se, Nina.

Vanda Winter je diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i ubrzo postala stalnom članicom dramskog ansambla Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija. Do danas je ostvarila zapažene nastupe u mjuziklima, dramama, komedijama, kratkim igranim filmovima, te brojne glasovne sinkronizacije i sudjelovanje u dramskom programu Hrvatskog radija kao i na televiziji.

Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju mladu glumicu 2008. godine za ulogu Belle u mjuziklu Ljepotica i zvijer Kazališta Trešnja i Nagrade hrvatskog glumišta za ulogu u radio drami za ulogu Nastenjke u radio drami Bijele noći F. M. Dostojevskog 2011. godine. Nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji mjuzikla/operete za ulogu Jane Jurkove u rock operi Gubec-beg.

Igrala je u filmovima Samo da ovo uspije Vinka Brešana i Roditeljski sasatanak Luke Rukavine, dramsko-glazbenoj seriji Stella te je sudjelovala u u brojnim glazbenim i zabavnim emisijama.

U Plemenima Kazališta Planet Art i Teatra Exit ostvarila je dojmljivu ulogu Ruth.

Matija Kačan diplomirao je glumu na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Prije upisa na Akademiju sudjelovao je kao glumac-pjevač u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija na predstavama Gubec beg i Aida te u kazalištu Trešnja u predstavi Ljepotica i zvijer.

Za vrijeme školovanja u Splitu glumio je u predstavama HNK Split Splitski akvarel i Hamlet, na Splitskom ljetu u predstavama Moje dijete i Hekuba te u kazalištu Play drama u predstavi Marjane, Marjane. Nakon završenog studija vraća se u Zagreb gdje je radio u Teatru &td-u predstavu Grešnici, a zatim u Dubrovniku predstavu Carevo novo ruho. Član je ansambla Kazališta Trešnja.

Igra u mnogim serijama i filmovima.

Pohađao je Masterclass Jana Fabrea u Belgiji.

Janko Popović Volarić diplomirao je 2012. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Glumio je u predstavama Nikola sedmi i Marija Stuart u HNK Varaždin, Pir malograđana u HNK Šibenik, Cardenio, Hipokondrijakuš, Mjehur od sapunice i Maestrova smrt u Glumačkoj družini Histrion, u predstavi Argentina u Teatru ITD-u i Plemenima Kazališta Planet Art i Teatra Exit.

Snimio je dugometražni film Majka asfalta, te mnogobrojne serije kraćih i dužih formi za televiziju.

Slaven Španović nakon završene Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu postaje član dramskog ansambla Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija gdje igra u predstavama Skup, Vanja i Sonja i Maša i Picko.

Od studija do danas igra u mnogim kazalištima, pa tako ostvaruje uloge u predstavama Pričam ti priču Kazališta Smješko, Kako druga polovica voli Alana Ayckbourna u produkciji ADU, 39 stepenica Kazališta Virovitica, Žuta crta ZKM-a, Od stoljeća sedmog Ludens Teatra iz Koprivnice, Samo bez emocija CeKaTe-a, Čudesna šuma Tvornice lutaka i druge.

Nastupao je u kratkim filmovima Špansko kontinent i Kapetan, u serijama Mamutica, Počivali u miru, Zora Dubrovačka, Crno-bijeli svijet, Vatre Ivanjske te u filmovima Broj 55 Krisa Milića, Takva su pravila Ognjena Sviličić, Špansko kontinent Ivana Sikavice i drugima.

U predstavi Plemena Kazališta Planet Art i Teatra Exit ostvaruje ulogu Billyja za koju je nagrađen Nagradom hrvatskog glumišta 2013. za najboljeg mladog glumca, Nagradom Ivo Fici za najboljeg mladog glumca na 21. Festivalu glumca u Vinkovcima 2014., nagradom Judita za najbolju ulogu na Splitskom ljetu 2015. i nagradom Joakimov prsten za najboljeg glumca na 10. Međunarodnom pozorišnom festivalu JoakimInterfest u Kragujevcu.

Petra Kurtela diplomira je glumu i lutkarstvo 2009. godine. Već sljedeće godine biva nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Janice u predstavi Breza Varaždinskog HNK. Sa svojim kolegicama iz umjetničke organizacije Kravice, 2012. godine osvaja istu nagradu, ali ovog puta za režiju, dramaturgiju i glumu u predstavi Glumice i to, a 2013. godine i Nagradu za najbolju predstavu na Gumbekovim danima.

Također glumi u predstavama redatelja Zlatka Svibena, Zijaha Sokolovića, Ivana Lea Lema, Marija Kovača i filmovima Matije Klukovića, Željka Sarića, Ivone Juke , Hani Domazet i drugih.