Fenomen svjetskih razmjera

Stilske vježbe

'Virtuoznost jezičnog i glumačkog izraza'

Tomislav Kurelec, Telegram, 1968.

Stilske vježbe

'Čudesne Stilske vježbe'

Veselko Tenžera, Vjesnik, 1974.

Stilske vježbe

'Stil koji traje'

Lada Žigo, Večernji list, 1993.

Stilske vježbe

'Najstarija jest, ali je i dalje najmlađa'

Želimir Ciglar, Večernji list, 2007.

Stilske vježbe

Godinu za godinom - do Guinnessa za najdugovječniju predstavu s istom glumačkom postavom.

Raymond Queneau
STILSKE VJEŽBE
Uloge:
On Pero Kvrgić
Ona Lela Margitić
Režija: Tomislav Radić
Prijevod i adaptacija: Tonko Maroević i Tomislav Radić
Kostimografija: Đurđa Janeš
Oblikovanje zvuka: Branko Vodeničar
Dizajn: Tomislav Veltruski
Fotograf: Mladen Pobi
Video: Hrvoje Felbar
Majstor rasvjete i tona: Damir Rončević
Garderoba i rekvizita: Ivana Ravlić

Fenomen svjetskih razmjera

Jedna obična zgoda iz svakodnevnog života ispričana na dvadesetak načina postala je zahvaljujući ideji domaćih autora i gumačkom virtuozitetu aktera vrhunska komedija u kojoj uživaju generacije.

Ova kultna predstava izvodi se već punih 48 godina, a kao fenomen svjetskih razmjera uvrštena je i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom.

Nastale prema originalnoj ideji i u režiji Tomislava Radića i u adaptaciji Tonka Maroevića i Tomislava Radića Stilske vježbe ponudile su kasnih šezesetih godina prošloga stoljeća neuobičajen kazališni format i postale rodonačelnikom novog kazališnog izričaja u kojemu glumac uz psihološku kreaciju lica kreira i kontekst dramske radnje što je otvorilo prostor novoj vrsti glumačkog autorstva i cijelom jednom kazališnom smjeru.

Premijera: 19. siječnja 1968., Teatar ITD
Svečana izvedba u povodu 40 godina izvođenja: 19. Siječnja 2008., DK Gavella
Svečana izvedba u povodu 45 godina izvođenja: 3. veljače 2013., HNK Zagreb
Pokrovitelj svečane obljetnice 40. godina Stilskih Vježbi bio je Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.



Reklama 1:

Reklama 2:

Dokumentarni film – 45 godina Stilskih vježbi, snimatelj i montažer: Tomislav Brdjanović

‘Nenadmašiva igra’

Marija Grgićević, Večernji list, 1968.

‘Virtuoznost jezičnog i glumačkog izraza’

Tomislav Kurelec, Telegram, 1968.

‘Originalno i duhovito’

Nasko Frndić, Borba, 1968.

‘Vježbe kao spektakl’

Mira Boglić, Vjesnik, 1968.

‘Čudesne Stilske vježbe’

Veselko Tenžera, Vjesnik, 1974

‘Neistrošeno umijeće’

Večernji list, 1988.

‘Nezatariv kazališni doživljaj’

V., Vjesnik, 1988.

‘Stil koji traje’

Lada Žigo, Večernji list, 1993.

‘Vježbajući dobro kazalište’

Sonja Tešinski, Večernji list, 2006.

‘Najstarija jest, ali je i dalje najmlađa’

Želimir Ciglar, Večernji list, 2007.

‘Hit predstava svakog naraštaja.’

Iva Gruić, Jutarnji list, 2008.

‘Kazališna čarolija’

Jasen Boko, Slobodna Dalmacija, 2008.

‘Čarolija kazališta’

Vanesa Begić, Glas Istre, 2008.

‘Slavlje glumačkog kazališta.’

Igor Mrduljaš, Vijenac, 2008.

‘Vrhunski majstori stila’

Vjesnik, Zrinka Zorčec, 2009.

‘Guinnessovci Pero i Lela nikad bolji’

Martin Puljić, Večernji list, 2009.

Zlatni lovor vijenac za najbolju mušku ulogu Peri Kvrgiću na IX Festivalu malih scena u Sarajevu 1968.

Nagrada žirija kritike Zlatna maska lista Oslobođenje za najbolju predstavu na IX Festivalu malih scena u Sarajevu 1968.

Prvomajska nagrada Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske za najbolju mušku ulogu Peri Kvrgiću 1968.

‘Stilske vježbe’ uvrštene su u Guinnessovu knjigu rekorda 2008. godine kao ‘najdulje izvođena predstavu s istom glumačkom postavom na svijetu’.

queneauRaymond Queneau (Le Havre, 1903 – Pariz, 1976) diplomirao je filozofiju, a strastveno se zanimao za matematiku, lingvistiku, književnost i psihoanalizu. Sudjelovao u nadrealističkom pokretu. Prvi roman Le Chiendent (1933) odmah je postigao velik uspjeh kod kritike i čitatelja.Uslijedili su priča Odile (1937), roman u stihovima Chêne et chien (Hrast i pas, 1937), romani Pierrot mon ami (Moj prijatelj Pierrot, 1942), Zazie dans le métro (Zazie u metrou, 1959), Les fleurs bleues (Osjetljivi cvjetići, 1965) i Le vol d’Icare (Ikarov let, 1975) te pjesničke zbirke Petite cosmogonie portative (Mala prijenosna kozmogonija, 1950), Le chien à la mandoline (Pas s mandolinom, 1958), Courir les rues (Prolaziti ulicama, 1967) i Morale élémentaire (Osnovna pouka, 1975). Najpoznatije mu je djelo Exercices de style (Stilske vježbe, 1947), u kojemu je na 99 načina ispripovijedao priču iz crne kronike. U svojim djelima Queneau s mnogo mašte, humora i ironije istražuje jezik i objektivnu relativnost jezičnih znakova, kao i pučku okolinu, zbog čega se svaki njegov tekst može smatrati istinskim jezičnim i kulturnim laboratorijem.

tonko_maroevicTonko Maroević priznati je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, autor niza monografija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kritičar.

Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te doktorirao s temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.

Znanstveni je savjetnik u Institutu za povijest umjetnosti i profesor na katedri povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Preveo je i zajedno s Tomislavom Radićem adaptirao predstavu Stilskie vježbe, vjerojatno najveći fenomena hrvatskog kazališta koja se posljednjih deset godina izvodi u produkciji Kazališta Planet Art.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redoviti je član HAZU-a.

tomislav_radicTomislav Radić jedan od najznačajnijih hrvatskih redatelja diplomirao je 1962. na Filozofskom fakultetu i 1973. I režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je brojne naslove u svim kazalištima u Zagrebu, povremeno na Dubrovačkim ljetnim igrama te je bio stalni suradnik televizije.Od 1977. do 1997.godine bio je profesor glume i režije na Akademiji dramske umjetnosti na kojoj je neko vrijeme bio dekan i uveo kolegij Filmske glume. Od 1998. do 2000. godine bio je glavni urednik Dramskoga programa Hrvatske televizije.

Uz četrdesetak dokumentarnih i igranih emisija na televiziji, jedan je od naistaknutijih hrvatskih filmskih redatelja. Za Živu istinu iz 1971. kritika je isticala kako je Radić, služeći se dijelom metodama direktnog filma, spojio niz dokumentarističkih isječaka iz svakidašnjice jednoga grada, s potragom jedne nepotvrđene glumice za poslom.

Njegov Timon 1972. ocijenjen je kao originalna parafraza Shakespeareova teksta, u kojoj se glavnomu junaku sudbina odglumljenoga lika pomiješa s vlastitim životom.

Autor je zajedno sa Tonkom Maroevićem predstave Stilskie vježbe, vjerojatno najvećeg fenomena hrvatskog kazališta čiji je i redatelj, a koje se posljednjih deset godina izvode u produkciji Kazališta Planet Art.

Pamte se također njegove predstave Caffeteria koja je najdulje izvođena predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama, Četvrto lice jednine u Dramskom kazalištu Gavella, Bard u HNK Zagreb i mnoge druge.

Djela Ibsena, Eshila, Držića i drugih klasika režirao je u vlastitom Akademskom teatru.

Filmografija mu još obuhvača filmove Luka, Anđele moj dragi, Holding, Tri priče o nespavanju, Što je Iva snimila 21.listopada 2003., i Kotlovina. Za dva potonja nagrađen je Zlatnim arenama na Filmskom festivalu u Puli i drugim, pa i međunarodnim nagradama.

stilske2_thumbPero Kvrgić najsjajniji je predstavnik legendarnih generacija hrvatskih glumaca, a njegove su kreacije obilježile čitavu jednu kazališnu epohu.

Od svojih početaka 1948. godine do danas igrao je u gotovo svim hrvatskim kazalištima i kazališnim grupama te nastupao na najpoznatijim kazališnim festivalima (DK Gavella, Teatar &TD, ZKM, HNK Zagreb, HNK Split, riječki HKD teatar, dubrovačko Kazalište Marin Držić, Komedija, Kerempuh, Teatar u gostima, Epilog teatar, Teatar Ulysis, Žar ptica, Bagatella, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Planet Art, itd.).

Odigrao je više od 180 različitih uloga: Pomet, Dundo Maroje, Harpagon, Sganarelle, Pathelin, Nemoćnik, Lear (Bondov), On (Stilske vježbe), Mochinpott, Janez, Kir Janja itd. Igrao je u desetak filmova, nekoliko TV drama i u brojnim radio dramama.

U biblioteci Vijenac Matice Hrvatske tiskana mu je knjiga kolumni Stilske vježbe.

Dobitnik je brojnih nagrada: Nagrade Vladimir Nazor, Nagrade Grada Zagreba, Nagrade Grada Dubrovnika, Nagrade Sterijinog pozorja, Nagrade sarajevskih Malih scena, Nagrade Orlando, Tito Strozzi, Dubravko Dujšin, Eleonora Duse, Nagrade Marul, Nagrade hrvatskog glumišta ,itd.

Godine 2006. predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao je Peru Kvrgića, u povodu premijere predstave U posjetu kod gospodina Greena, Redom Kneza Branimira s ogrlicom za izniman i dugogodišnji doprinos kulturi Republike Hrvatske.

lela_margitic_thumbLela Margitić već je kao djevojčica i djevojka postizala zapažene uspjehe u predstavama legendarnog riječkog Pionirskog kazališta, upisuje studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Nakon diplome ulazi u stalni angažman u kazalište Komedija u kojemu je igrala glavne uloge u mnogim poznatim mjuziklima kao što su Ljubimica Divljeg zapada, Slatka Irma, Guslač na krovu i Aplauz te u brojnim komedijama najistaknutijih suvremenih komediografa kao i u klasičnom repertoaru u matičnom kazalištu i gostujući na mnogim drugim pozornicama (HNK Zagreb, ZKM, Teatar ITD, Teatar u gostima, Akademsko kazalište, INK Pula, Dubrovačke ljetne igre, Planet Art i drugima).

Uz brojne uloge na TV-u i filmu, godinama surađuje i u umjetničkom i obrazovnom programu Hrvatskoga radija, a radio emisija Poezija naglas Danijela Dragojevića, koja je više od tri desetljeća emitirana na trećem programu Radio Zagreba, postala je, među ostalima, prepoznatljiva po njezinom glasu i interpretaciji.

Oduvijek posvećena glazbi, zadnjih petnaest godina intenzivno se bavi šansonom surađujući sa šansonjerkom Ladom Kos.

Lela Margitić dobitnica je priznanja Red Danice Hrvatske sa likom Marka Marulića, 2004 godine.


Iz kritika i medija
Arhiva – dizajn i fotografije

STILSKE VJEŽBE – ISPRIČANE TELEGRAFSKI

1947. – Raymond Queneau objavljuje Stilske vježbe.

19. siječnja 1968. – održana je premijera u maloj dvorani Teatra ITD na kojoj je, uz Peru Kvrgića, nastupila Mia Oremović.

Travanj, 1968. – na 9. MES-u (Festivalu malih i eksperimentalnih scena) u Sarajevu, Pero Kvrgić je nagrađen Zlatnim lovor vijencem stručnog žirija Festivala za najbolju mušku ulogu, a predstava je nagrađena nagradom kritike lista Oslobođenje Zlatna maska za najbolju predstavu Festivala prema sudu žirija kritike.

Od premijere do travnja 1968. – Stilske vježbe izvedene su, za to doba, rekordnih 50 puta.

1969. – stanka od godine dana zbog obaveza Mije Oremović zbog kojih ona naposlijetku odustaje od igranja u predstavi.

Siječanj, 1970. – ulogu Nje preuzima Lela Margitić i tada započinje put predstave prema legendi.

1974. – Snimljene su prvi put za Tv Zagreb u režiji Angela Miladinova.

13. prosinca 1974. – održana svečana 200. izvedba u Kumrovcu.

Fotografije: Vlado Jakolić

Izvedba Stilskih vježbi iz 1998.

Fotografije: Saša Novaković

2002. – Snimljene su drugi put za Hrvatsku televiziju u režiji Tomislava Radića.

2002. – Snimljene su za Hrvatski radio u režiji Ranke Mesarić.

Fotografije: Nino Šolić

21. veljače 2003. – Obilježena je 100. godišnjica rođenja Raymonda Queneaua.

Fotografije: Mišo Lišanin

Rujan 2007. – Stilske vježbe prelaze u produkciju Kazališta Planet Art koje predstavu prijavljuje u Guinnessovu knjigu rekorda i izdaje monografiju 40 godina Stilskih vježbi.

Fotografije: Mladen Pobi

18. siječnja 2008. – Uvrštene su u Guinnessovu knjigu rekorda kao najdugovječnija predstava na svijetu s istom glumačkom postavom.

19. siječnja 2008. – održana je svečana 40. obljetnica izvođenja uz promociju monografije pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Stjepana Mesića u Dramskom kazalištu Gavella. Na dan 40. obljetnice održana je i počasna vožnja pravom jedanaesticom na relaciji iz predstave, a pred Glavnom poštom izvođače i autore dočekale su stotine štovatelja predstave. Više pogledajte u videu:

Počasna vožnja zagrebačkom jedanaesticom od Britanca do Glavne pošte 2008. godine

Fotografije: Mladen Pobi

Promocija monografije 40 godina Stilskih vježbi 2008. godine

41. godina izvođenja, 2009. godine

3. veljače 2013. – održana je svečana 45. obljetnica izvođenja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz spuštanje Bukovčeva zastora.

Fotografije: Tomislav Brdjanović

46. godina izvođenja, 2014. godine, uz gledatelje rođene 19. siječnja 1968. godine, na dan premijere predstave

Gostovanje u Pragu, 2014. godine – kao gosti udruge Lastavica uz domaćine i kolege

47. godina izvođenja, 2015. godine, uz izložbu šešira studenata kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta pod mentorstvom dr. Ivane Bakal

Tijekom 48 godina izvođenja predstava je osvojila mnogobrojne nagrade, priznanja i plakete, odazivala se mnogobrojnim humanitarnim akcijama i gostovala po nekoliko puta u gotovo svim većim gradovima i mjestima diljem Hrvatske i u široj regiji.

I 49 obljetnicu svečano se obilježilo nastupom u Gavelli, 29. siječnja 2017.