Kazalište Planet Art

• Naslovnica
• Predstave
• O Planet Artu
• Raspored predstava
• Rezervacija ulaznica
• Iz tiska
• Kontakti
• Edukaz
• Monografija - Stilske vježbe 40 godina

 

Sadašnje stanje

1. Kako HNS ocjenjuje sadašnji položaj kulture u Hrvatskoj?

Kultura u cjelini nije dovoljno razvijena i nije dovoljno prisutna u životu u Hrvatskoj. Ne samo da stagnira, već vidljivo zaostaje za europskim trendovima.

2. U čemu prepoznajete manjkavosti u ustrojstvu kulturnoga segmenta?

- Kulturni je pogon previše centraliziran (više od 50 posto kulturne proizvodnje situirano je u Zagrebu) i financijski gotovo u potpunosti ovisi o državnim i gradskim izvorima financiranja jer ne postoje neovisni fondovi.
- Pada nivo profesionalizma u kulturi jer su institucije organizirane na staromodan način, trome su, zatvorene u sebe, neprilagođene projektnom radu. Posebno se to vidi u kazalištima.
- Postoji veliki jaz, zapravo i nepravedan sustav u načinu financiranja institucionalne i izvaninstitucionalne kulture. Izvaninstitucionalna kultura nema jednake uvjete u financiranju, podfinancirana je, ne priznaje joj se niti dio stvarnih troškova (hladni pogon, plaće).


ULOGA I VIZIJA KULTURE PREMA HNS-u

3. Što je, prema HNS-u, uloga i misija kulture u društvu?

Načela kulturne politike HNS-a temelje se na modernom razumijevanju kulture kao širokoga skupa različitih djelatnosti, od načina svakodnevnoga života, kao što su kultura stanovanja ili prehrane, do tradicionalno poimanih umjetnosti, kao što su likovna umjetnost, književnost, kazalište, glazba, film itd. Takvo shvaćanje kulturu poima kao integralni dio čovjekova života, a ne kao zasebnu djelatnost koja je povlastica elite.

 4. Koje mehanizme HNS kani aktivirati kako bi omogućio razvoj kulture u željenom smjeru? Planira li HNS modernizaciju kulturnoga sustava (ustrojstveno, strukturalno i organizacijski)?

- mehanizme decentralizacije ovlasti u odlučivanju i financiranju na razini cijele države
- aktiviranje županijske, tj. regionalne razine financiranja
- zakonsko omogućavanje i poticanje osnivanja nezavisnih financijskih fondova
- zakonsko i financijsko poticanje nezavisnih i izvaninstitucionalnih projekata u smislu njihove stabilizacije
- zagovaranje kulturnoga menadžmenta kao načina upravlja kulturom

5. Je li HNS upoznat sa suvremenom kulturnom politikom i suvremenim pristupom kulturi u razvijenim zemljama i nekim zemljama u tranziciji?

HNS prati trendove i razvoj kulturnih politika u Europi. Prihvaća glavne trendove europske kulturne politike koji danas inzistiraju na visokom stupnju participacije građana u kulturi i dostupnosti kulture svim građanima. Također, HNS poštuje kriterije kulturne izuzetnosti i kulturne različitosti. Kulturna je različitost za nas osnovna pretpostavka za kulturni dijalog, odnosno za interkulturalni dijalog i komunikaciju temeljenu na razumijevanju i poznavanju drugih. Posebno smo upućeni u različite putove koje su zemlje u tranziciji prošle u pretvorbi socijalističkoga modela kulture u suvremeni (loši modeli privatizacije, propast kazališta u Češkoj, pretjerana komercijalizacija …).

6. Koja(e) zemlja(e) bi nam u tome mogla(e) biti uzor?

U tom smislu, uzori se razlikuju po različitim područjima. Za razvoj filmske, tj. audiovizualne umjetnosti i industrije najbolji je francuski model poticanja proizvodnje i prikazivanja domaće i europske filmske produkcije. U slučaju razvoja muzejske djelatnosti, najdalje su otišli Britanci (vrlo atraktivni, publici dostupni interaktivni muzeji). Zakon o kulturnoj djelatnosti u cjelini relativno je dobar u Sloveniji, koja je napravila postupnu organizacijsku pretvorbu u institucijama. Na razini decentralizacije, kao i u mnogočemu drugome, mogu nam biti uzor skandinavske zemlje (posebno Finska i Švedska). U smislu izjednačavanja institucionalne i izvaninstitucionalne kulture tu je, jasno, nizozemski model.

HRVATSKI KULTURNI IDENTITET

7. U čemu danas prepoznajete hrvatski kulturni identitet, osim u folkloru?

Treba odmah biti jasno da se ne može govoriti o hrvatskom kulturnom identitetu u jednini nego samo u množini. Baština se možda može prikazivati ''jednodimenzionalno'', no suvremeni hrvatski identitet tvore suvremeni hrvatski umjetnici i njihova produkcija, koja je različita u estetskim izborima. U tom smislu, mislim da možemo govoriti o različitim hrvatskim identitetima koji se oblikuju i generacijski, i estetski, i regionalno.

8. Koje biste Vi sadržaje preporučili strancu koji se zatekne u Hrvatskoj?

Kulturno-povijesna baština uvijek je zanimljiva za turizam, ali u nas nije razvijen kulturni turizam pa kulturne lokacije nisu previše atraktivne za posjete.
Svakako bih preporučila hrvatsku glazbenu umjetnost (od klasičnih koncerata do jazza) i neke likovne izložbe.


9. Što HNS namjerava učiniti kako bi potaknuo nastajanje i razvoj kvalitetnih ideja i sadržaja koji će služiti promociji i prezentaciji hrvatske kulture i time je aktivirati i u gospodarskom smislu?


Treba aktivirati posebne kreditne linije za poduzetništvo u kulturi. Treba i dalje razvijati sponzorski sustav i određene znatnije porezne olakšice za ulaganje u kulturi. Kulturne projekte treba povezivati s drugim projektima – obrazovnim, turističkim, gospodarskim – da bi sinergijski efekt bio jači. 

10. Što mislite, što se dogodilo s građanskom kulturom i građanskom publikom u Hrvatskoj te s hrvatskim urbanim identitetom koji se počeo profilirati krajem 70-ih i u 80-im godinama prošloga stoljeća?

Ta je kultura bila potisnuta devedesetih godina nacionalnom unifikacijom koja je inzistirala na povijesnoj baštini kao mjestu kulturnoga identiteta i zanemarila je, marginalizirala suvremenu građansku kulturu. Tih je godina bitno oslabjela i međunarodna suradnja, Hrvatska se zatvorila i u duhovnom smislu, što je pridonijelo marginalizaciji urbane kulture, koja je po svojoj prirodi otvorena za globalne trendove, promjenjiva, komunikativna.


11. Osim nekoliko diskoteka, zamjetan je manjak klubova i prostora za mlade s urbanim sadržajima, po kojima je Hrvatska nekada bila poznata.
Također ne postoje mjesta za sadržajnu i atraktivnu večernju zabavu za sve generacije, kao što su caffe teatri, kabarei, stand up comedy klubovi i slični prostori, kakvih ima u svim europskim metropolama.
U isto vrijeme postoji ogroman broj narodnjačkih klubova i barova sumnjiva profila, koji niču bez birokratskih prepreka. Ne prepoznajete li u tome i političku odgovornost?

Tu problem političke odgovornosti seže u početak devedesetih, kada su se počeli sustavno uništavati ostatci ''socijalističkog modela'', poput centara za kulturu, narodnih učilišta, niza mjesta gdje su se mladi i stari u svojim kvartovima mogli okupljati i besplatno(!) imati različite kulturne aktivnosti, od rocka do keramike. Poslije je zbog loše privatizacije (također politička odgovornost) posve nestala ta ideja otvorenih ''kuća kulture''.

12. Namjerava li HNS aktivirati mehanizme koji bi Hrvatskoj vratili izgubljenu građansku kulturu, te urbane prostore i sadržaje, i na koji način to planira učiniti? 

Svakako. Urbana i građanska kultura čine unutrašnji, integralni dio programa Hrvatske narodne stranke. Kako povijest ne možemo vraćati unatrag, sada se moraju otvarati novi tipovi prostora – multifunkcionalne dvorane koje su otvorene izvaninstitucionalnoj i urbanoj kulturi u cijelom njihovom spektru različitih aktivnosti. Dakle, mora se omogućiti jeftina ili besplatna infrastruktura za različite skupine, a ne jednoj instituciji dodijeliti prostor i tako ga zatvoriti za druge. Također, treba financijski podupirati one klubove koji u dijelu svog programa imaju urbane kulturne projekte, iako inače posluju komercijalno.


POLITIKA I (NE)OVISNOST KULTURE

13. Kakav bi prema HNS-u trebao biti odnos politike i kulture?

Odnos politike i kulture treba biti reguliran mehanizmima kulturne politike, osmišljene i koherentne, a ne podložan svakodnevnim direktnim utjecanjem u kulturu. To znači da kulturna politika, kao sustav (zakonskih) mjera, potiče razvoj kulture i podržava je, a ne ugrožava njezinu autonomnost u estetskom i organizacijskom smislu.

14. Smatrate li da je hrvatski kulturni prostor podložan utjecajima politike?

Kulturni je pogon u najgorem smislu pod utjecajem politike – politika odlučuje o financiranju, dakle o projektima koji će oblikovati kulturu, i politika odlučuje o ljudima, ona vrlo često kadrovira na vodeća upravljačka mjesta u kulturi osobe koje su podložne trenutačnoj političkoj volji. To je zajedničko i HDZ-ovoj i SDP-ovoj vlasti (u Zagrebu).

15. Djeluje li današnja hrvatska politika stimulativno ili ograničavajuće na razvoj i rast hrvatskoga kreativnoga kulturnoga potencijala?

U ovom trenutku mislim da ne djeluje poticajno. Ako ne potiče, onda kultura stagnira, a to odmah znači i da zaostaje.

16. Koliko je i na koji način uopće moguća depolitizacija kulture u okviru državnih kulturnih institucija?

Ako depolitizacija znači oslobađanje od političkoga ideološkoga sadržaja, onda taj cilj nije dalek jer je i politika već prilično deideologizirana. Ali, ako se pod depolitizacijom misli na oslobađanje kulture od direktnih političkih pritisaka (za kadroviranjem), izravnog utjecanja putem monopolnoga financiranja, onda je to dug proces.
To je moguće prije svega promjenom mentaliteta političara (želja za upravljanjem kulturom) i mentaliteta kulturnjaka (poslušnost kulture politici). To se ostvaruje postupno, obrazovanjem i jednih i drugih za model kulturne politike koji oslobađa kulturu direktnog političkog utjecaja. Moguće je, naravno, to učiniti i brže – naprosto jačom generacijskom smjenom na nizu ključnih mjesta u upravljanju.

17. Koliko skup i zastarjeli sustav državnih kulturnih institucija uopće ostavlja prostora za razvoj originalnih i kreativnih ideja i projekata izvan navedenih institucija?

Kulturna proizvodnja i projekti u nas su još uvijek višestruko bolji od organizacijskih uvjeta u kojima se radi. To znači da je umjetnički kreativni potencijal uvijek najjači. Ali nije poanta u tome da se umjetnici iscrpljuju u lošim organizacijskim uvjetima, nego da im dobra organizacija osigura ostvarenje kreativnih potencijala.
Institucije naprosto ''troše'' ponajveći dio budžeta i time ostavljaju manje prostora izvaninstitucionalnoj umjetnosti. Najviše se to vidi, naravno, u kazališno-scenskom pogonu. Muzejsko-galerijski prostori razvili su bolju suradnju s izvaninstitucionalnom scenom.

18. Što HNS namjerava učiniti kada dođe na vlast kako bi omogućio razvoj kulture u Hrvatskoj izvan državnih institucija?

- postavljanje pravednijega modela financiranja
- osiguravanje infrastrukture (prostori i hladni pogon) za izvaninstitucionalne skupine i umjetnike
- omogućavanje razvoja nezavisnih fondova koji financiraju projekte
- zahtjev prema institucijama da rade projekte u suradnji s izvaninstitucionalnim skupinama.


PRIVATNO PODUZETNIŠTVO I ULOGA GOSPODARSTVENIKA U KULTURI


19. Ima li HNS u svom kulturnom programu predviđen razvoj poduzetništva u kulturi, kao jednog od pogonskih kotača kulture, ili će se i dalje većina kulturnih programa temeljiti na programima državnih institucija?

Radi se o već spomenutom prijedlogu za posebne kreditne linije za poduzetništvo u kulturi, kao i o daljnjem razvijanju poreznih olakšica za ulaganje u kulturi. Osim toga, treba pojačati distribuciju sredstava od Lutrije za nezavisnu kulturu i kulturu mladih, ali i otvoriti vrata međunarodnim fondovima. Za sve to treba nezavisnoj sceni pružiti organizacijsku potporu i potporu u obrazovanju, pogotovo području kulturnoga menadžmenta.

20. Postoje li u programu HNS-a ideje koje će omogućiti posebne poticaje gospodarstvenicima za ulaganje u kulturu?

Uz sustav poreznih olakšica bit će ponuđeni i konkretni kulturni projekti koji mogu zainteresirati gospodarstvenike za ulaganje. Tu se prije svega radi o projektima na regionalnoj razini, koji su gospodarstvenicima određene regije važni za njihovu promociju.

21. Postoje li neke druge ideje koje bi kroz određene zakonske mehanizme potaknule ulaganje u kulturu i razvoj kulture?

Svakako treba gospodarstvene subjekte, posebno one velike, poticati na ulaganje u nezavisne kulturne fondove, umjesto da pojedinačnim donacijama potpomažu samo određene kulturne projekte.


HNS-ov TIM ZA KULTURU

22. Koje stručnjake iz područja kulture HNS namjerava angažirati (ili je angažirao) kako bi modernizirao područje kulture prema zahtjevima suvremenoga društva?

Stručnjake iz svih područja kulture, posebno iz kulturnoga menadžmenta i kulturne politike.

23. Tko su članovi HNS-ova tima za kulturu?

Tim uključuje širok krug ljudi u Hrvatskoj, a neki od njih su: Zlatar, Šipuš, Magelli, Maković, Leiner.

24. Tko će biti ministar kulture ako osvojite vlast?

Andrea Zlatar.


OSOBNO

Kada biste morali odrediti svoje sklonosti prema određenoj vrsti kulture, biste li se izjasnili kao konzument elitističke, građanske, masovne ili alternativne kulture?

Od svega ponešto, baš zato što suvremena kultura nije homogena, nego heterogena, i u toj njezinoj različitosti je njezina zanimljivost.