Kazalište Planet Art

• Naslovnica
• Predstave
• O Planet Artu
• Raspored predstava
• Rezervacija ulaznica
• Iz tiska
• Kontakti
• Edukaz
• Monografija - Stilske vježbe 40 godina

 

1. Kako HSLS ocjenjuje sadašnji položaj kulture u Hrvatskoj?

- Kao inertan, centraliziran, suviše birokratiziran i ziheraški.

2. U čemu prepoznajete manjkavosti u ustrojstvu kulturnog segmenta?

- Prije svega treba reinstitucionalizirati mrežu ustanova u kulturi, i to tako da se konačno utvrdi strategija. Što se, primjerice, htjelo postići Muzejom antičkog stakla u Zadru? Ili, zašto se išlo na osnivanje prevelikog broja općina u Hrvatskoj koje ne mogu financirati ni vlastitu knjižnicu. Kakva je teritorijalna distribuiranost velikih nacionalnih projekata, kao što su Dubrovačke igre, Splitsko ljeto, premijere nacionalnih kazališta? Cirkuliraju li one Hrvatskom ili su samodovoljni otoci koje prati državni proračun? Kakva je uloga kulturnih vijeća u području distribucije sredstava ili kadroviranja?

3. Koja je, prema HSLS-u, uloga i misija kulture u društvu?

- Prije svega odgoj za demokraciju. Ne smijemo odgovornost za vlastitu sudbinu ili sudbinu zajednice prebacivati na nekog drugog,, bilo da je riječ o političkoj stranci, genijalnom pojedincu ili političkoj eliti. Odgovore na pitanja o smislu egzistencije tražimo sami, a uloga kulture nije da manipulira ili daje konačne odgovore, nego da razvija sposobnost prepoznavanja manipulacije. Živimo u vremenu relativizacije svih vrijednosti i potrebna su nam neka čvrsta sidra. Kultura oslobođena od dnevne politike i besmisla konzumerizma pruža pojedincu, za kojega se HSLS zalaže, neke čvršće koordinate koje se ne mijenjaju svakodnevno. Konačno, kad jednoga dana osvanemo u ujedinjenoj Europi, kojoj mnogi bez ustezanja teže, kultura bi mogla biti naša diferentia specifica, predmet i znak razlikovanja, ali u isto vrijeme i naš prilog univerzalnoj slici svijeta.

4. Koje mehanizme HSLS namjerava aktivirati kako bi omogućio razvoj kulture u željenom smjeru? Planira li HSLS modernizaciju kulturnog sustava (, strukturalno i organizacijski)?

- Ubrzati gradnju kulturne infrastrukture (muzeji, knjižnice, kulturni
centri). Kulturnu politiku na strateškoj i operativnoj razini artikulirati i provjeravati u suradnji s kulturnim djelatnicima. Potaknuti međuresornu suradnju, osobito između kulture i prosvjete. Afirmirati i zakonski bolje stimulirati sponzorstva i donacije. Naći moduse da turizam, kao vrlo profitabilna djelatnost, više participira u kulturnim programima. Uspostaviti čvrste kriterije i poticati umjetničku produkciju kroz stipendije, otkupe ili druge vrste potpora.

5. Je li HSLS upoznat sa suvremenom kulturnom politikom i suvremenim pristupom kulturi u razvijenim zemljama i nekim zemljama u tranziciji?

- Više su nam poznati problemi kulturnih (ne)prilika u tranzicijskim zemljama, nego u zemljama razvijene demokracije.

6. Koje bi nam zemlje u tome mogle biti uzor?

- Od susjeda Italija i Austrija te, općenito, skandinavske zemlje.

7. U čemu danas, osim folklora, prepoznajete hrvatski kulturni identitet?

- Teško pitanje. Prepoznajemo ga prije svega po istaknutim pojedincima.

8. Koje biste sadržaje osobno preporučili strancu koji se zatekne u Hrvatskoj?

- Nema univerzalne preporuke. Preporučila bih kulturne i prirodne ljepote (Dubrovnik, Split, Zagreb, Plitvice, Istru, Baranju, Lonjsko polje), nacionalne muzeje (MHAS, arheološke muzeje u Splitu i Zagrebu, ostale nacionalne muzeje) kao i hrvatsku gastronomiju prema regijama (Istra, Slavonija, Dalmacija).

9. Što HSLS namjerava učiniti kako bi potaknuo nastajanje i razvoj kvalitetnih ideja i sadržaja koji će služiti promociji hrvatske kulture i time je aktivirati i u gospodarskom smislu?

- Nominirati jedan od hrvatskih gradova kao kulturnu metropolu Europe, iako znamo da je lista ispunjenaa za idućih desetak godina, jednostavno zato da se o nama piše. Zašto to npr. ne bi bio Vukovar, kao trajni memento licemjerju politike velikih sila. Politiku u kulturi valja oblikovati u dosluhu s onima kojih se to tiče, a to su u prvom redu kulturni djelatnici. Oni bi trebali prepoznati neke čvrste kriterije. Namjeravamo obvezati nacionalnu "dalekovidnicu", kojoj plaćamo pretplatu, da drukčije strukturira kulturne programe, da ih prikazuje u udarnim terminima, a ne u kasne sate. Zatim, namjeravamo je obvezati da nas, po mogućnosti, oslobodi šunda ili barem ukaže na njegove pojavne oblike. Isto tako posvetit ćemo dužnu pažnju hrvatskom jeziku, koji su pomodarski snobovi stjerali u predsoblje za služinčad.
Vratit ćemo dostojanstvo kulturnim, prosvjetnim i znanstvenim djelatnicima jer su upravo oni pozvani da nas uvedu u moderne povijesne tokove. Kulturu nećemo tretirati kao potrošnju, nego kao prvorazredan razvojni movens. Kojekavi svjetski "developeri" kupuju najvrjednije dijelove naše zemlje kako bi ih turistički eksploatirali. Kad je već tome tako, treba naći načina da ta vrlo profitabilna djelatnost više sudjeluje u financiranju kulturnih programa jer su prirodni i kulturni resursi u podlozi njezine uspješnosti.

10. Što mislite, što se dogodilo s građanskom kulturom i građanskom publikom u Hrvatskoj te s hrvatskim urbanim identitetom koji se počeo profilirati krajem 70-ih i u 80-ima?

- Urušila se pod naletom novog primitivizma. Podsjećam na inflaciju festivala tzv. zabavne glazbe, prodor legalnih i ilegalno tiskanih nosača zvuka s prostora navodne narodne glazbe. Ako tome dodamo dugogodišnju nebrigu u odgoju budućih kulturnih konzumenata (famozna reforma školstva iz Šuvarova vremena, koja traje do dana današnjega), amerikanizaciju i vesternizaciju svega i svačega. Parafrazirat ću Dražena Katunarića, koji govori o konzumerističkom obilju i siromaštvu smisla: veliko je pitanje je li rock pobijedio folk!

11. Osim nekoliko diskoteka, zamjetan je deficit klubova i prostora za mlade s urbanim sadržajem, po kojima je Hrvatska nekad bila poznata. 
Također, ne postoje mjesta za sadržajnu i atraktivnu večernju zabavu za sve generacije, kao što su cafe teatari, kabarei, stand up comedy klubovi i slično, kojih ima u svim velikim europskim metropolama.
U isto vrijeme postoji ogroman broj narodnjačkih klubova i barova sumnjiva profila, koji niču bez birokratskih zapreka.  Ne prepoznajete li u tome i političku odgovornost?

- Živimo u vremenu brzog obrta kapitala. Normalno je da ljudi ulažu u ono što donosi brzu i laku zaradu. Izostali su regulatorni mehanizmi države, koja u tom području mora uvesti više reda. Kako? Diferenciranom poreznom politikom, stimuliranjem ulaganja u sadržaje kojima nije glavni cilj zarada, nego povećanje kuturne ponude, naposljetku, širenje mogućnosti i izbora. Pogledajte npr. pod kojim uvjetima naši gradovi iznajmljuju svoje prostore i kako utjeruju svoje prihode. O sprezi vlasnika takvih opskurnih klubova i barova s političkim zaštitnicima možemo samo nagađati. Takvi moćnici u stanju su maltretirati čitave kvartove.


12. Bi li HSLS mogao aktivirati mehanizme koji bi Hrvatskoj vratili izgubljenu građansku kulturu te urbane prostore i sadržaje? Na koji način to namjerava učiniti?

- To je njegovo programsko određenje. Ne može se preko noći vratiti sve što je nasilno ugušeno, ali se mogu otvoriti procesi. Ne vjerujemo u revolucionarne obrate i rezultate preko noći, ali vjerujemo da je moguće, prije svega odgajanjem buduće publike, početi stvarati kriterije u najširem smislu, dakle, promjenama u školskom sustavu, odnosno promjenom paradigme u najširem smislu.

Ono što se može napraviti odmah jest stimulativna porezna politika prema onim sadržajima koji nisu komercijalni na prvi pogled, ali su, dugoročno gledano, ulaganje u kulturu. Ne treba ići na ruku građevinskim lobijima pa nastaviti graditi Potemkinova sela, nego preurediti postojeće napuštene industrijske objekte (Nada Dimić, Prvomajska, Paromlin, Dalmacijacement, Torpedo itd ) i staviti ih u funkciju kulturne ponude.

13. Kakav bi prema HSLS-u trebao biti odnos politike i kulture?

- Kultura mora biti u odmaku od politike, svaki je drugi odnos za nju poguban. Itekako. Pogledajte kako se mijenjaju vodeći ljudi. Svatko sedla svojega Dorata! Podsjećam da je već objavljena antologija ulizničkog pjesništva u Hrvata.


14. Smatrate li da je hrvatski kulturni prostor podložan utjecajima politike?

- Ovdje možemo govoriti o paradoksu. Ono što je ograničavajuće, zapravo stimulira. U konačnici kreativni potencijal nije moguće zaustaviti. Usput, ni politika nije svemoćna, a nije ni jednoznačna. Među splitskim kulturnjacima još kruži komitetska anegdota: Ako te neće Vicko, hoće Baja!

15. Djeluje li današnja hrvatska politika stimulativno ili ograničavajuće na razvoj i rast hrvatskog kreativnog kulturnog potencijala?

- Srećom po kulturu, politika je suviše zaokupljena sama sobom.

16. Koliko i kako je uopće moguće depolitizirati kulturu u okviru državnih kulturnih institucija?

- Depolitizacija je moguća ako se uspostave mehanizmi koji priječe državni intervencionizam. Primjerice, ako kulturna vijeća, sastavljena prema kriteriju struke, a ne politike, opet dobiju mogućnost da raspoređuju financijska sredstva za programe, političkom voluntarizmu je stavljena brana. Ili, ako postoje dovoljno moćne fondacije koje mogu podržati pojedine projekte, pojedinac nije nužno ovisan o državi.

17. Koliko skup i zastarjeli sustav državnih kulturnih institucija uopće ostavlja prostora za razvoj originalnih i kreativnih ideja i projekata izvan navedenih institucija?

- Zacijelo usporava, ali slobodnog prostora uvijek ima.

18. Što HSLS namjerava učiniti kako bi omogućio razvoj kulture u Hrvatskoj izvan državnih institucija?

- Financijski osnažiti programska izdvajanja, tj. povećati sredstva za kulturu u državnom proračunu, učiniti kulturne projekte pokretljivijima. Također je potrebno provesti radikalnu decentralizaciju. Zalagat ćemo se za podizanje praga kritičkog mišljenja, da nam mediji u sveopćoj estradizaciji ne kreiraju ukuse po svojoj, profitabilnoj mjeri. Namjeravamo povećati porezne olakšice za kulturne djelatnosti i djelatnike.